Senzo-motorička faza kognitivnog razvoja kod dece

Kognitivni razvoj dece je fascinantna oblast koja je privukla pažnju mnogih teoretičara i psihologa, a među njima se posebno ističe Žan Pijaže. Prema Pijažeovoj teoriji, deca prolaze kroz četiri faze kognitivnog razvoja, a svaka faza predstavlja osnovu za narednu i karakteriše se specifičnim načinom kako dete razume i doživljava svet oko sebe. Senzo-motorička faza, koja obuhvata period od rođenja do otprilike dvogodišnjeg uzrasta, temelj je na kojem će se graditi sve kasnije kognitivne strukture. Ova faza kognitivnog razvoja je ključna za razumevanje kako deca dolaze do prvih saznanja o svetu u kome žive, kako otkrivaju veze između svojih akcija i ishoda koji iz njih proističu, te kako razvijaju osnovne motoričke sposobnosti i početno shvatanje objekata oko sebe. U ovom tekstu ćemo detaljnije objasniti karakteristike senzo-motoričke faze i njen značaj u celokupnom kognitivnom razvoju dece.

Karakteristike senzo-motoričke faze

Senzo-motorička faza obuhvata prvih 24 meseca života deteta i karakteriše je intenzivan razvoj motornih i perceptivnih sposobnosti. U ovom periodu, dete postepeno prelazi od jednostavnih refleksnih akcija do složenijih koordinisanih pokreta, a razvija se i sposobnost predviđanja posledica sopstvenih akcija. Kroz interakciju sa svojom okolinom, dete uči uzrok i posledicu, istražuje svoje okruženje i postaje sve veštije u manipulaciji predmetima. Pijaže identifikuje šest podstadija senzo-motoričke faze:

  1. Refleksna aktivnost (od rođenja do 1 meseca)
  2. Početne navike i primere koordinacije gledanja i hvatanja (od 1 do 4 meseca)
  3. Usmeravanje pažnje i ruku prema objektima (od 4 do 8 meseci)
  4. Koordinacija sekundarnih shema ponašanja (od 8 do 12 meseci)
  5. Eksperimentisanje i otkrivanje novih sredstava putem aktivnog isprobavanja (od 12 do 18 meseci)
  6. Unutrašnji eksperimenti, formiranje mentalnih predstava (od 18 do 24 meseca)

U ovom periodu deca razvijaju pojmove kao što su stalnost predmeta, razumevanje prostornih odnosa, početak simboličkog mišljenja i sposobnost imitacije.

Stalnost predmeta i njegov značaj

Stalnost predmeta je pojam koji opisuje sposobnost deteta da shvati da objekti nastavljaju da postoje i kada nisu u njegovom vidokrugu. Ovo je ključni koncept koji se razvija u senzo-motoričkoj fazi i osnova je za razumevanje fizičkog sveta. Razvoj koncepta stalnosti predmeta obično se javlja između šestog i osmog meseca i predstavlja važan korak u kognitivnom razvoju deteta. Pre tog perioda, ako se objekat skloni iz vidokruga, dete se ponaša kao da objekat više ne postoji. Napredovanjem u razvoju, dete počinje da traži objekat, što ukazuje na to da je razvilo mentalnu predstavu o njemu.

Simbolička funkcija i razvoj jezika

Poučavanje deteta simboličkoj funkciji i razvoju jezika takođe se dešava u senzo-motoričkoj fazi. Prema Pijažeu, razvoj simboličke funkcije pokreće se formiranje mentalnih reprezentacija, a dete počinje da koristi simbole kao što su reči ili slike kako bi predstavilo neki objekat ili događaj. U ovoj fazi, igra ima značajnu ulogu u razvoju deteta jer mu omogućava da eksperimentiše sa različitim ulogama i konceptima.

Simbolička igra je oblik igre gde dete koristi predmete da zamene nešto drugo, na primer, koristeći blok kao automobil. To je jasan znak da dete razvija simboličku misao, što je preduslov za kasniji razvoj jezika i drugih viših kognitivnih funkcija.

Senzo-motorička faza kognitivnog razvoja predstavlja ključni period u kojem dete stiče temelje za sve kasnije složene kognitivne procese. U ovom ranom periodu, dete se bavi otkrivanjem fizičkog sveta kroz direktan senzorni doživljaj i motoričke akcije. Razumevanje stalnosti predmeta, prostornih odnosa, razvoj simboličke funkcije i početnih verbalnih veština samo su neki od ključnih dostignuća koja se dešavaju u senzo-motoričkoj fazi. Bez ovih temelja, kasniji kognitivni razvoj, poput apstraktnog razmišljanja i rešavanja problema, bio bi znatno otežan. Stoga, uloga roditelja, vaspitača i stručnjaka je da pruže detetu bogato i podsticajno okruženje kako bi se ovi temeljni kognitivi procesi adekvatno razvijali tokom senzo-motoričke faze.

Prijavi se da primaš najnovije informacije na ovu temu