Čerimoja (Cherimoya): Kalorije, nutritivna tablica i benefiti za zdravlje

Čerimoja, takođe poznata kao cherimoya, voće je koje potiče sa Andskog područja Južne Amerike. Ovo voće je bogato hranljivim materijama, uključujući vitamine, minerale i biljna vlakna, a ima izuzetno nizak sadržaj masti i natrijuma. U ovom članku ćemo analizirati nutritivnu tablicu čerimoje, kao i benefiti koje ovo voće može da ima za zdravlje.

Čerimoja (Cherimoya): Nutritivna tablica

Nutritivna vrednost za 100g čerimoje:
Energetska vrednost: 75 kcal/315 kJ
Proteini: 1,57g
Ugljeni hidrati: 17,71g
Masti: 0,68g
Vlakna: 2,3g
Šećer: 17,71g
Natrijum: 7mg
Kalijum: 287mg
Vitamin A: 39IU
Vitamin C: 14,7mg
Gvožđe: 0,26mg
Kalcijum: 10mg
Magnezijum: 18mg

Čerimoja (Cherimoya): Proteini (sadržaj proteina)

Čerimoja je vrlo interesantan izvor proteina koji se često zanemaruje u ishrani. Ova voćka sadrži oko 2,3 grama proteina po šolji, što je značajna količina za voće. Proteini su važni za izgradnju i popravak mišića, kao i za brojne druge funkcije u telu, pa bi čerimoja mogla biti korisna za one koji žele da povećaju unos proteina u ishrani. Osim toga, ovaj neobični plod bogat je i drugim hranljivim materijama, kao što su vlakna, vitamin C i kalijum.

Čerimoja (Cherimoya): Ugljeni hidrati (sadržaj ugljenih hidrata)

Čerimoja je tropsko voće koje se smatra pravom poslasticom zahvaljujući svom slatkom i kremastom ukusu. Međutim, kao i u slučaju većine voća, sadržaj ugljenih hidrata u čerimoji treba uzimati u obzir prilikom planiranja ishrane. Jedno srednje veliko voće čerimoje sadrži oko 23 grama ugljenih hidrata, od kojih su 16 grama šećeri i 7 grama vlakna. Umereno konzumiranje čerimoje može biti deo zdrave ishrane, posebno za ljude koji žele da unose više vlakana.

Čerimoja (Cherimoya): Masti (sadržaj masti)

Iako se smatra da ovaj plod nema značajnu količinu masti, sadrži oko 1,7 grama masti po 100 grama čerimoje. Većina masti u čerimoji je zdravi mono i polinezasićeni tip masti, koji mogu pomoći u održavanju zdravog holesterola. Takođe, ovo voće je bogato vlaknima, vitaminima i mineralima, što ga čini sjajnom opcijom za zdravi i ukusan obrok.

Čerimoja (Cherimoya): Vitamini i minerali (sadržaj vitamina i minerala)

Čerimoja (Cherimoya) je voće koje je bogato različitim vitaminima i mineralima. Ovo voće sadrži vitamine A, C i B kompleksa, kao i minerale poput kalcijuma, magnezijuma, kalijuma i gvožđa. Vitamin A pomaže u očuvanju vida, dok vitamin C jača imunološki sistem. B vitamini su važni za normalno funkcionisanje nervnog sistema. Kalcijum i magnezijum su ključni minerali za zdrave kosti, dok kalijum igra važnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska. Gvožđe je važno za pravilnu cirkulaciju krvi i sprečavanje anemije. Uz to, čerimoja je takođe bogata dijetalnim vlaknima, što pomaže u regulaciji varenja.

Čerimoja (Cherimoya): Kalorije (sadržaj kalorija)

Sa svega 75 kalorija po porciji veličine jednog voća, čerimoja je vrlo niskokalorična namirnica. Bogata je vitaminima C, B6 i B2, kao i vlaknima, kalijumom i magnezijumom. Ovo voće je takođe poznato po svom visokom sadržaju antioksidanasa, koji pomažu u smanjenju upala u telu i štite ćelije od oštećenja. Zahvaljujući svojim nutritivnim prednostima, konzumiranje čerimoje može biti odličan dodatak zdravoj ishrani.

Čerimoja (Cherimoya): Benefiti za zdravlje

Čerimoja, tropsko voće poreklom iz Južne Amerike, sve je popularnije zbog brojnih benefita za zdravlje koje pruža. Najviše se ističe njihov efekat na srce i digestivni trakt. Čerimoje su bogate vlaknima, vitaminima C i B, kalijumom i magnezijumom.

Ovaj plod sadrži veliku količinu antioksidanata, koji pomažu da se smanji upala u organizmu. Takođe, čerimoje su dobre za regulaciju nivoa šećera u krvi i za kontrolu krvnog pritiska.

Osim toga, čerimoja je dobra i za nervni sistem, može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti, kao i poboljšanju kvaliteta sna. Takođe, ovaj plod poboljšava imunitet, što ga čini idealnim za period gripa i prehlade.

Sve u svemu, čerimoja je zdrav i ukusan izbor voća, koji će vam pružiti mnogo nutrijenata i poboljšati zdravlje na mnogo načina.

Čerimoja (Cherimoya): Rizici za zdravlje

Čerimoja obiluje kalorijama i prirodnim šećerima, pa bi trebalo obratiti pažnju na njenu konzumaciju ako se boriš sa prekomernom težinom ili dijabetesom. Takođe, neki ljudi mogu biti alergični na ovu voćku, što može izazvati osip, svrab i druge alergijske simptome.

Kao i kod mnogih drugih namirnica, važno je pridržavati se principa umjerenosti i ne pretjerivati sa čerimojom. Međutim, ako ne pripadaš rizičnoj grupi, čerimoja je izvrstan izbor kada želiš da se poslastiš nečim slatkim i zdravim tokom zime.

Čerimoja (Cherimoya): Alergije

Čerimoja je ukusni, egzotični plod sa mnogim zdravstvenim prednostima. Međutim, kao i kod većine namirnica, neki ljudi mogu biti alergični na čerimoju.

Simptomi alergije na čerimoju mogu uključivati uobičajene simptome alergija, poput svraba u ustima i grlu, oticanja usana, jezika ili lica, kao i teško disanje i otežano gutanje. Manje uobičajeni simptomi mogu uključivati kožne osipe, mučninu i povraćanje.

Ako imate poznate alergije na voće, posebno ananas, banane, mango ili avokado, postoji veća verovatnoća da ćete biti alergični na čerimoju. Ako ste alergični na bilo koju vrstu hrane ili ste alergični na lateks, takođe postoji veća verovatnoća da ćete biti alergični na čerimoju.

Ako imate alergiju na čerimoju, najbolje je da izbegavate ovaj egzotični plod i tražite savet od svog lekara kada je u pitanju ishrana. Važno je da se simptomi alergije na čerimoju ne ignorišu, jer mogu biti opasni po život.

Čerimoja (Cherimoya): Različite vrste koje postoje

Čerimoja (Cherimoya) je tropsko voće koje potiče iz Južne Amerike, a danas se gaji u mnogim delovima sveta. Postoji veliki broj vrsta čerimoje koje se razlikuju po veličini, obliku, boji i ukusu.

Najpoznatije sorte čerimoje su Concha, Fino de Jete i Campas. Concha je najveća sorta, sa ukusom sličnim ananasu, dok je Fino de Jete manja sorta sa srednje slatkom i kremastom pulpom. Campas ima najkremastiju pulpui najsladji ukus.

Postoje i druge vrste čerimoje kao što su drvo bodi, baste, kostarikanska, čvarkegan, hilaire i mnoge druge. Svaka vrsta ima svoje posebnosti kada je u pitanju ukus i tekstura pulpe.

Čerimoja je voće bogato hranljivim materijama, kao što su vitamini C i B6, kalijum i vlakna. Može se jesti sirova, kao voće, ali se takođe koristi u pripremi raznih desertnih i slatkih jela.

Uz to, čerimoja je takođe važna u medicinske svrhe, jer se smatra da ima brojna lekovita svojstva poput ublažavanja simptoma astme i regulacije krvnog pritiska.

Čerimoja (Cherimoya): Kada je najbolje jesti

Ovaj egzotični plod sazreva zimi i ima glatku, zeleno-smeđu koru koja se lako ljušti. Unutra se krije meko i slatko voće koje izgleda kao kombinacija ananasa i jagode.

Ukoliko želite da uskladite ishranu sa sezonom, najbolje vreme da jedete čerimoju je tokom zime. Međutim, ukoliko je pohranite na suvom, tamnom mestu (kao što je frižider), možete uživati u njenom ukusu tokom cele godine.

Ovo voće je bogato hranljivim sastojcima, uključujući vitamin C, vlakna i kalijum. Takođe, čerimoja ima nisku kalorijsku vrednost i nizak glikemijski indeks, što je čini idealnom poslasticom za one koji paze na liniju ili imaju problema sa dijabetesom.

Uz to, čerimoja može imati i blagotvorna dejstva na zdravlje, uključujući smanjenje krvnog pritiska, poboljšanje probave i smanjenje rizika od srčanih bolesti.

Ukoliko do sada niste probali čerimoju, preporučujemo da je uvrstite u svoju ishranu ovog zimskog perioda i uživate u njenom ukusu i nutritivnim prednostima.

Čerimoja (Cherimoya): Kako čuvati, gde čuvati i koliko dugo može da stoji

Pre svega, potrebno je izabrati zrelu čerimoju koja je meka na dodir, ima veliku količinu smeđih tačkica na koži, a stabljika se lako odvaja od ploda. Nakon što ste odabrali savršenu čerimoju, najbolje bi bilo da je čuvate na sobnoj temperaturi dok ne bude spremna za konzumaciju – obično 3-7 dana.

Ako želite čuvati čerimoju duže, možete je staviti u frižider u plastičnu kesu sa nekoliko rupa za ventilaciju, i tako ona može trajati do 7-10 dana. Ne preporučuje se zamrzavanje čerimoje, jer će ona izgubiti svoju teksturu i aromu.

Ukratko, pravilno čuvanje čerimoje je ključno kako bi se očuvali njena hranjiva svojstva i neverovatan ukus. Čuvajte je na sobnoj temperaturi i u frižideru ako želite da je sačuvate malo duže.

Čerimoja (Cherimoya): Kako spremiti i jesti

Čerimoju možete jesti sirovu ili pripremiti kao desert. Za pripremu, jednostavno otvorite voćku i izvadite pulpu koja se obično jede kašikom. Možete je dodati u smoothie, frape ili napraviti sorbe od nje. Čerimoja se takođe koristi u pripremi kolača, tartova i drugih poslastica.

Kada birate čerimoju, pazite da bude zrela i mekana, jer će biti slatka i ukusna. Možete je čuvati u frižideru do 5 dana.

Čerimoja je bogata hranljivim materijama, kao što su vitamini C, B6 i B9, kao i mineralima, poput kalijuma i magnezijuma. Ovo egzotično voće takođe sadrži antioksidante, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u organizmu. Zato uživajte u ovom izvanrednom voću i dodajte ga u svoje svakodnevne obroke kako biste osigurali maksimalnu dozu vitamina i minerala za vaše zdravlje.

Čerimoja (Cherimoya): Koliko količinski možemo jesti (veličina porcije)

Čerimoja, egzotični tropski plod s mekom i kremastom teksturom, može se konzumirati u određenim količinama. Preporučena veličina porcije iznosi jednu do dvije čerimoje dnevno, što je dovoljno da se uživa u njenim nutrijentima, uključujući vitamine C, B6 i B9, minerale poput kalija i bakra, kao i vlakna koja doprinose zdravlju probavnog sistema. Međutim, prevelika konzumacija čerimoje može dovesti do gastrointestinalnih problema, kao što su nadutost i dijareja. Stoga, u cilju uživanja u svim njenim koristima, važno je držati se preporučene veličine porcije.

Prijavi se da primaš najnovije informacije na ovu temu