Rutabaga: Kalorije, nutritivna tablica i benefiti za zdravlje

Rutabaga, poznata i kao švedska kabasta repa, je korenasto povrće koje je popularno u mnogim delovima sveta. Ova biljka je niskokalorična, bogata vlaknima, vitaminima i mineralima, što čini da je idealna za one koji žele da poboljšaju svoj zdravstveni status. U ovom članku ćemo istražiti nutritivnu vrednost rutabage, njen uticaj na zdravlje i kako možete uključiti ovo povrće u vašu ishranu.

Rutabaga: Nutritivna tablica

Rutabaga (repina batata) je korjenasto povrće koje predstavlja hibrid između repe i kupusa. Bogata je vitaminom C, vlaknima i kalijem.

Energetska vrijednost: 100 g sadrži 38 kcal
Ugljikohidrati: 8,62 g
– od toga šećeri: 5,15 g
Masti: 0,2 g
Proteini: 1,08 g
Vlakna: 2,3 g
Natrijum: 20 mg
Kalijum: 337 mg
Vitamin C: 25 mg

Rutabaga: Proteini (sadržaj proteina)

Rutabaga (repa ili keleraba) je povrće koje može biti odličan izvor proteina. Naime, ono sadrži oko 1,5 grama proteina na 100 grama sirove rutabage. Iako ovo nije velika količina, svakako može doprineti dnevnom unosu proteina. Takođe, rutabaga je bogata vlaknima, vitaminom C i kalijumom, a sadrži i druge hranljive sastojke poput vitamina B i fosfora. Ovo povrće se može koristiti u raznim kulinarskim receptima, od supa i variva do priloga uz meso ili ribu.

Rutabaga: Ugljeni hidrati (sadržaj ugljenih hidrata)

Rutabaga je korenasto povrće koje se može naći tokom cele godine, a poznato je po svojoj slatkoj i lagano pikantnoj noti. Iako uglavnom preporučena osobama sa dijabetesom i drugim problemima sa metabolizmom šećera, rutabaga takođe sadrži značajne količine ugljenih hidrata neophodnih za održavanje energetske ravnoteže organizma. U 100 grama rutabage nalazi se oko 8 grama ugljenih hidrata, a najveći deo čine složeni ugljeni hidrati poput skroba koji se sporije razgrađuju i smanjuju rizik od naglog porasta šećera u krvi. Stoga, rutabaga može biti korisno povrće za mnoge koji žele da kontrolišu nivo šećera, ali i održe stabilnu energiju i kvalitet ishrane.

Rutabaga: Masti (sadržaj masti)

Rutabaga je neobičan križanac repe i kupusa, a odlikuje se i značajnom količinom hranljivih sastojaka. Što se tiče sadržaja masti, rutabaga je niskokalorična namirnica s minimalnom količinom masti. U 100 grama rutabage, nalazi se samo 0,2 grama masti, od kojih je većina nezasićena. Ovo čini rutabagu izvrsnom namirnicom za očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova, a nizak sadržaj masti doprinosi i održavanju zdrave telesne mase. Bez obzira da li je konzumirate sirovu ili kuvanu, rutabaga je sjajan izbor za svakodnevnu ishranu.

Rutabaga: Vitamini i minerali (sadržaj vitamina i minerala)

Rutabaga je korenasto povrće sa visokim sadržajem vitamina C, folne kiseline, kalijuma i vlakana. Osim toga, bogata je vitaminima B kompleksa, posebno vitaminom B6, kao i mineralima poput magnezijuma i mangana. Ovaj povrće takođe sadrži antioksidanse koji doprinose zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Zbog svojih hranljivih svojstava, rutabaga je odličan dodatak ishrani, posebno u zimskim mesecima kada nam je potrebno više vitamina i minerala za održavanje zdravog organizma.

Rutabaga: Kalorije (sadržaj kalorija)

Rutabaga je korenasto povrće koje se često koristi u pripremi mnogih jela kao zamena za krompir. Iako možda nije toliko popularna kao drugo povrće poput šargarepe ili celera, rutabaga sadrži samo 35 kalorija po 100 grama. Ovo je veoma pozitivan faktor za one koji drže dijetu ili paze na unos kalorija u ishrani. Ipak, rutabaga je bogata vitaminom C, kalijumom, kalcijumom i drugim važnim hranljivim sastojcima, pa ipak ima značajnu nutritivnu vrednost. Dakle, ukoliko tražite niskokaloričnu alternativu za krompir, rutabaga je sjajan izbor.

Rutabaga: Benefiti za zdravlje

Rutabaga, takođe poznata kao švedska repa ili žutikrumpir, korenasto povrće koje potiče iz Evrope, pronašlo je svoju popularnost širom sveta zbog svojih različitih koristi za zdravlje.

Rutabaga sadrži visoke količine vlakana, vitamina C, kalijuma i magnezijuma. Ova kombinacija hranljivih sastojaka doprinosi boljem varenju hrane, smanjenju upala u telu i snižavanju krvnog pritiska.

Osim toga, rutabaga ima nisku kalorijsku vrednost i visok nivo antioksidansa, što joj daje anti-kancerogena svojstva. Ovo povrće takođe pomaže u jačanju imunološkog sistema, te se preporučuje u ishrani tokom gripa i prehlada.

Kao što se vidi, rutabaga je povrće koje je popularno u svetu zdrave ishrane. Dodajte ga svojim jelima i uživajte u blagodetima koje ovo hranljivo povrće ima da ponudi.

Rutabaga: Rizici za zdravlje

Rutabaga, poznata i kao repa ili švedska glavičica, je korenasta i nutritivno bogata biljka koja se često koristi u ishrani. Međutim, upotreba rutabage se ne preporučuje u određenim slučajevima.

Prvo, rutabaga sadrži veliku količinu vitamina K, što može biti problematično za one koji uzimaju antikoagulante. Takođe, osobe koje imaju problema sa štitnom žlezdom treba da budu oprezne sa konzumacijom rutabage, jer ova biljka sadrži spojeve koji mogu blokirati apsorpciju joda i usporiti rad štitne žlezde.

Drugi važan aspekt kod konzumacije rutabage jeste mogućnost da izazove gasove i nadimanje, posebno kod osoba koje već pate od sindroma iritabilnog creva. Osim toga, rutabaga može imati diuretski efekat, što znači da može povećati količinu urina koju telo proizvodi. Stoga, osobe koje pate od bubrežnih problema treba da budu oprezne sa konzumacijom rutabage.

Kao i kod svake biljke, umerenost u upotrebi rutabage je ključna za održavanje zdravlja. Savetujemo vam da se pre konzumacije ove namirnice posavetujete sa lekarom ili nutricionistom, kako biste bili sigurni da neće naškoditi vašem zdravlju.

Rutabaga: Alergije

Rutabaga je korenasto povrće koje se često koristi u kuhinji kao zamena za drugo povrće ili kao dodatak jelima. Međutim, neki ljudi mogu biti alergični na rutabagu, što može izazvati različite simptome.

Simptomi alergije na rutabagu mogu uključivati svrab u ustima, oticanje lica, jezika i grla, košnice, probavne smetnje, kao što su mučnina, povraćanje i dijareja, kao i probleme sa disanjem.

Alergije na rutabagu su relativno retke, ali ako osoba doživi ovakve simptome nakon konzumiranja rutabage, preporučuje se da potraži medicinsku pomoć.

Ako osoba pati od alergije na rutabagu, važno je da obrati pažnju na etiketu hrane i izbegne proizvode koji sadrže ovaj sastojak. Takođe je važno da se obrati pažnja prilikom konzumiranja povrća koje je sličnog ukusa, poput repe i rotkvica.

Rutabaga: Različite vrste koje postoje

Rutabaga je veoma popularno povrće širom sveta. Ova vrsta korena nije samo ukusna, već je i bogata hranljivim materijama koje čine ovu namirnicu idealnom za zdravu ishranu. Postoji nekoliko različitih sorti rutabaga, svaka sa svojim karakteristikama u pogledu ukusa, veličine i boje.

Najčešće vrste rutabaga koje se mogu naći u prodavnicama su velikog ili srednjeg rasta i imaju laganu zelenu ili bež boju. Ipak, postoji još nekoliko vrsta koje su manje poznate ali jednako vredne: Norwegian rutabaga, Laurentian rutabaga, American rutabaga, i Swede rutabaga.

Norwegian rutabaga je tamnije boje sa glatkijom teksturom od standardne rutabage, dok Swede rutabaga ima suvlji ukus i jarko žutu unutrašnjost. Laurentian rutabaga je jedna od najvećih sorti, sa velikim korjenom i mekšom teksturom dok American rutabaga ima tamnu boju i sladak ukus.

Sve ove vrste rutabaga mogu se koristiti u kuvanju, pečenju i pravljenju raznih jela. Kada se kupuje, važno je obratiti pažnju na veličinu, oblik i boju koju preferirate kako biste izabrali najbolju vrstu za vaše potrebe i ukus.

Rutabaga: Kada je najbolje jesti

Rutabaga je povrće bogato nutrijentima koje se može koristiti u raznim jelima. Iako se rutabaga može jesti tokom čitave godine, najbolje je jesti je u kasnu jesen i zimu, kada je u sezoni.

Kao korenasto povrće, rutabaga će možda biti malo tvrđa u letnje i jesenje doba godine, dok će u zimskom periodu biti mekša i slađa. Ova promena u ukusu i teksturi čini je savršenim dodatkom za razna jela, uključujući čorbe, pite, variva i priloge.

Rutabaga je takođe bogata vitaminom C, kalijumom i vlaknima, pa je korišćenje ove hranljive namirnice tokom zime korisno za održavanje opšteg zdravlja i zaštite od prehlada i gripa.

Dakle, ako tražite zdravu i ukusnu povrću koja će upotpuniti vaš jelovnik tokom zime, pokupite nekoliko rutabaga iz lokalne prodavnice i uživajte u njenim blagodatima i ukusu.

Rutabaga: Kako čuvati, gde čuvati i koliko dugo može da stoji

Rutabaga je korenasto povrće koje može da bude ukusno i zdravo dodatak bilo kom jelovniku. Da bi se sačuvali njeni nutritivni sastojci, važno je znati kako je najbolje čuvati ovu namirnicu. Pre nego što je stavite u frižider, važno je očistiti je od zemlje i oprati pod vodom. Nakon toga, možete je čuvati na suvom mestu, poput špajza ili podruma, na temperaturi od 0 do 2 stepeni Celzijusa. Važno je da rutabaga ne dođe u kontakt s drugim voćem i povrćem jer može da ubrza proces truljenja. U idealnim uslovima, rutabaga može da stoji od 2 do 3 nedelje. Ako primećujete da počinje da truli ili da menja boju, najbolje je da je konzumirate što pre. Čuvanje rutabage je važno jer će vam omogućiti da njeni nutritivni sastojci i ukus ostanu sveži što duže.

Rutabaga: Kako spremiti i jesti

Rutabaga, poznata i kao repa ili švedska repa, je korenasto povrće koje je brutalno podcenjeno u kulinarstvu. Međutim, ova biljka – bogata vlaknima, vitaminima i mineralima – zaslužuje biti dobro poznata u kuhinji.

Kao i kod bilo kojeg drugog korenastog povrća, priprema rutabaga ima dosta prostora za eksperimentisanje. Ovo povrće se obično ljušti i seče na kockice ili štapiće za varivo, salatu ili pečenje. Kombinuje se sa drugim povrćem, kao što su krompir, šargarepa ili celer, a može se koristiti i kao dodatak supi ili čorbama.

No, rutabaga nije samo savršena za salatu, toliko domaćica nije dovoljno upoznato s njom, i stoga je lepo ispeći sa začinima poput bosiljka, aleve paprike, i poslužiti kao prilog uz ribu, piletinu ili pečeno meso.

A kada smo već kod začina, rutabaga baš voli da se upari sa mirom, đumbirom ili cimetom, pa ne oklevajte da probate ovaj savršeni par.

Način pripreme je prilično jednostavan, dakle, čišćenje, sečenje, posoliti, koju kap maslinovog ulja, dodatni začini i peći u rerni do gotovosti.

Rutabaga ima sladak i pomalo oštar ukus, a ako se čuva na hladnom mestu, može trajati i do nekoliko nedelja.

Ukusna i hranljiva, rutabaga je savršena namirnica koja se nepravedno nalazi u senki svojih korenastih rođaka. Sa druge strane, ova biljka može imati pozitivan efekat na vaše zdravlje, kao što jačanje imuniteta i poboljšanje probave.

Probajte rutabaga i oduševite se ukusom ovog predivnog povrća!

Rutabaga: Koliko količinski možemo jesti (veličina porcije)

Rutabaga, takođe poznata kao švedska repa, ukusna je i niskokalorična namirnica koju bi trebalo uključiti u ishranu. Veličina porcije rutabage je oko 100 grama, što predstavlja jednu četvrtinu ploda. Ovo kažu nutricionisti. Porcija od 100 grama sadrži samo 36 kalorija i oko 8 grama ugljenih hidrata. Rutabaga je bogata vlaknima, vitaminima C i K, ali i mineralima poput kalcijuma, kalijuma i fosfora. Zbog velikog udela vlakna u rutabagi, konzumacija velikih porcija može izazvati stomačne tegobe, pa se preporučuje redovna ali umjerena konzumacija.

Prijavi se da primaš najnovije informacije na ovu temu