Sladoled: Kalorije, nutritivna tablica i benefiti za zdravlje

Sladoled predstavlja omiljenu poslasticu mnogih ljudi, pogotovo tokom toplih letnjih dana. Međutim, kao što je slučaj sa mnogim poslasticama, sladoled ima visok sadržaj kalorija i šećera. Ipak, ovaj slatkiš takođe može imati i neke zdravstvene koristi, kao što su poboljšanje raspoloženja i smanjenje stresa. U ovom članku, saznaćete koliko kalorija ima u običnom sladoledu, koji su njegovi sastojci, kao i koji benefiti i rizici postoje u uživanju u ovoj poslastici.

Sladoled: Nutritivna tablica

Nutritivna vrednost sladoleda (100g):

Energetska vrednost: 207 kcal

Masti: 11 g

– zasićene masti: 7 g

Ugljeni hidrati: 25 g

– šećeri: 22 g

Proteini: 3 g

So: 0,1 g

Sladoled: Proteini (sadržaj proteina)

Sladoled je uobičajeni desert koji se jednostavno voli. Međutim, postoji trend u kojem se želi pronaći način da se ovaj slatki zalogaj oslobodi svoje loše reputacije usled visokog sadržaja šećera. To je upravo ono što proteini mogu da ponude. Sadržaj proteina u sladoledu može biti povećan dodavanjem visokokvalitetnih izvora proteina poput sirutke i kazeina. Na taj način, sladoled postaje zdraviji i može da donese brojne zdravstvene prednosti u ishrani. Uživanje u sladoledu i održavanje ishrane bogate proteinima nikada nije bilo jednostavnije.

Sladoled: Ugljeni hidrati (sadržaj ugljenih hidrata)

Sladoled je praznik za sve koji uživaju u slatkim poslasticama. Međutim, kada je u pitanju unos ugljenih hidrata, sladoled može biti prilično opasan. U zavisnosti od ukusa i vrste, jedna merica (kugla) sladoleda može sadržati između 15 i 30 grama ugljenih hidrata. Često, osobe sa dijabetesom moraju da budu oprezne sa unosom ugljenih hidrata kako bi održale stabilnu nivo šećera u krvi. Bolja opcija je da se opskrbite sladoledom bez šećera, koji sadrži zanemarljivu količinu ugljenih hidrata. Ipak, čak i najbolje namere se mogu poremetiti ako se ne obazremo na veličinu porcije.

Sladoled: Masti (sadržaj masti)

Sladoled je poslastica koju mnogi obožavaju, ali koja često sadrži velike količine masti koje mogu uticati na naše zdravlje. Sadržaj masti u sladoledu obično se odnosi na količinu zasićenih masti, koje su povezane sa različitim zdravstvenim problemima kao što je srčani i moždani udar. Zato je važno da obratimo pažnju na sadržaj masti u sladoledu i odaberemo one koji imaju manje masti ili se odlučimo za alternative kao što su sladoledi od voća ili sorbe. Takođe, važno je pratiti preporučene dnevne vrednosti masnoća kako bismo održali zdraviju ishranu.

Sladoled: Vitamini i minerali (sadržaj vitamina i minerala)

Iako se sladoled uglavnom povezuje sa nezdravim namirnicama, on ipak može da pruži neke nutrijente i vitamine u određenoj meri. Na primer, voćni sladoledi od jagode ili borovnice su bogati vitaminima C i K, dok sladoledi od vanile mogu pružiti malu dozu vitamina B6 i kalcijuma. Minerali u sladoledu uključuju kalijum, fosfor i magnezijum, koji igraju važnu ulogu u održavanju funkcije mišića i kostiju. Međutim, važno je imati na umu da je sladoled, kao i bilo koja druga poslastica, najbolje konzumirati umjereno i uz zdrave izvore hrane.

Sladoled: Kalorije (sadržaj kalorija)

Sladoled je ukusan desert koji se sastoji od mleka ili kreme, šećera i arome. Međutim, ne može se zanemariti činjenica da sladoled sadrži znatnu količinu kalorija. Jedna porcija sladoleda od 100 grama može da sadrži od 150 do 250 kalorija, što predstavlja skoro desetinu preporučene dnevne količine kalorija za prosečnu odraslu osobu. Dakle, ako želite da uživate u ovom slatkom zadovoljstvu, imajte na umu koliko kalorija unosite u organizam i svakako povedite računa o tome da ne preterujete s unosom sladoleda.

Sladoled: Benefiti za zdravlje

Sladoled je omiljena poslastica mnogih ljudi tokom letnjih meseci, ali takođe može imati i brojne koristi za zdravlje. Na primer, sladoled je bogat kalcijumom, mineralom koji igra važnu ulogu u jačanju kostiju i zuba. Takođe, sladoled sadrži proteine, koji su važni za izgradnju mišića i održavanje zdravlja tkiva. Fruktoza, koja se nalazi u mnogim vrstama sladoleda, takođe ima antioksidativna svojstva i može pomoći u sprečavanju oštećenja ćelija u organizmu. Takođe, veliki broj sladoleda sadrži voće ili orašaste plodove, što pomaže u obogaćivanju ishrane vitaminima i mineralima. Međutim, kao i sa svim drugim hranama, važno je uživati u sladoledu u umerenim količinama kako bi se izbegli neželjeni efekti na zdravlje, kao što su gojaznost i povećan šećer u krvi.

Sladoled: Rizici za zdravlje

Sladoled je omiljen među slatkišima i uživamo u njemu tokom celog leta. Međutim, sladoled nije baš najbolje rešenje za zdravlje. Sadrži velike količine šećera i masti, što može dovesti do gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti.

Takođe, sladoled nije bezbedan za osobe koje su intolerantne na laktozu. One mogu iskusiti nadutost, gasove i dijareju nakon konzumiranja sladoleda sa mlekom. Izbegavanje mlečnih proizvoda ili izbor sladoleda sa alternativnim mlekom, poput bademovog ili sojinog mleka, mogu biti bolje opcije za osobe koje su intolerantne na laktozu.

Konačno, sladoled koji se prodaje na ulici i u manjim radnjama može sadržati bakterije i druge mikrobe koji mogu dovesti do različitih bolesti, posebno u letnjim mesecima kada temperature rastu. Najbolje je kupovati sladoled u renomiranim prodavnicama i pratiti higijenu ruke i posuđa tokom pripreme i posluživanja sladoleda kod kuće.

Sladoled: Alergije

Sladoled je ukusan i osvežavajući desert koji obožavaju ljudi svih godina. Međutim, on može da predstavlja problem za osobe koje su alergične na određene sastojke u njemu. Najčešći alergeni u sladoledu su mleko i mlečni proteini, jaja, gluten, orašasti plodovi i soja.

Ako ste alergični na mleko i mlečne proizvode, većina sladoleda neće biti opcija za vas, jer se skoro svi proizvode od mleka. Međutim, postoji i veganski sladoled koji se pravi od biljnih mleka, poput sojinog ili bademovog mleka.

Ako ste alergični na jaja, izbegavajte sladoled od žumanaca. Takođe, obratite pažnju na sastojke u poslasticama, poput sladolednih korneta, koji mogu da sadrže jaja.

Osobe koje su alergične na gluten, treba da izbegavaju sladoled od pšenice. Međutim, postoji i bezglutenski sladoled koji se proizvodi od mlečnih proizvoda i bezglutenskog brašna.

Alergične osobe na orašaste plodove, treba da izbegavaju sladoled sa dodacima oraha, lešnika, badema i drugih orašastih plodova.

Zato, pre nego što pojedete sladoled, proverite sastojke kako biste bili sigurni da ne sadrži sastojke na koje ste alergični. .

Sladoled: Različite vrste koje postoje

Sladoled je jedna od najpopularnijih poslastica širom sveta, a njegova popularnost se ogleda u velikom broju različitih vrsta koje postoje. Naime, postoje sladoledi sa mlekom, vodom ili jogurtom kao osnovom, a mogu se praviti sa različitim ukusima, voćem, karamelom, čokoladom i drugim dodacima. Deo sladoleda mogu biti i komadići keksa, bombona, orašastih plodova i ostalih slatkiša.

Jedna od popularnih vrsta sladoleda jeste vafel sladoled, koji se služi u hrskavoj kornetu od vafle. Tu su još i voćni sladoledi, poput jagoda i malina, kao i sladoledi sa više vrsta ukusa, tzv. miks sladoledi.

Posebnu popularnost uživa italijanski sladoled, ili gelato, koji se pravi na tradicionalan način, od svežih sastojaka, i ima gustu i kremastu teksturu. U poslednjih nekoliko godina, posebno su popularni sladoledi sa neobičnim ukusima, kao što su sladoled sa ukusom sira, slanog kikirikija ili ljute paprike.

Uz to, postoje i veganski sladoledi, koji se prave od biljnih mleka i ne sadrže aditive i konzervanse.

Ukratko, sladoledi postoje u različitim oblicima i ukusima, pa svako može pronaći nešto što mu odgovara.

Sladoled: Kada je najbolje jesti

Idealno vreme za sladoled je nakon obroka, kada je telo već dobilo dovoljno hranljivih materija, proteina i ugljenih hidrata. Takođe, ne preporučuje se konzumiranje sladoleda pre spavanja zbog visokog sadržaja šećera koji može poremetiti san.

Osobe koje drže dijetu bi trebale biti oprezne sa sladoledom jer sadrži dosta kalorija, takođe i kada birate ukuse, obratite pažnju na sastojke i pročitajte deklaraciju, kako bi izbegli skrivene šećere i druge nezdrave dodatke.

U krajnjem slučaju, sladoled je najbolje jesti umereno i uživati u svakom zalogaju, bez preterivanja.

Sladoled: Kako čuvati, gde čuvati i koliko dugo može da stoji

Sladoled je omiljena poslastica mnogih, ali ako ne budete pažljivi sa njegovim čuvanjem, vrlo brzo će se pokvariti i izgubiti na ukusu. Kada kupujete sladoled, uvek proverite da li je pakovan u kvalitetnu i čvrstu ambalažu. Ukoliko je sladoled u kutiji, držite ga u frižideru, a ukoliko je u vrećici, stavite ga u zamrzivač. Kada hoćete da poslužite sladoled, izvadite ga 10-15 minuta pre jela kako bi se omekšao. Ako želite da čuvate sladoled duže vreme, najbolje je da ga držite u zamrzivaču na temperaturi od -18°C. Tako će sladoled ostati svež i ukusan duže vreme. Ukoliko se sladoled previše zaledi i postane čvrst, nikako ga nemojte stavljati u mikrotalasnu ili na sobnu temperaturu jer će se razgraditi i biti neprijatnog ukusa. Zato je važno da znate kako da čuvate sladoled kako bi vam uvek bio ukusan i spreman za konzumaciju.

Sladoled: Kako spremiti i jesti

Za domaći sladoled potrebni su vam mleko, pavlaka, šećer i žumanca. Da biste dobili željenu teksturu, sladoled se obično pravi u posebnim posudama za miksiranje sa ledom. Nakon što pripremite smesu, stavite je u posudu za miksiranje i ostavite da se hladi oko 30 minuta. Zatim dodajte led i nastavite da mešate dok ne dobijete željenu gustinu.

Kada je u pitanju sladoled koji kupujete iz prodavnice, važno je da obratite pažnju na informacije o sastojcima kako biste bili sigurni da su prirodni i kvalitetni. Takođe, ne zaboravite da sladoled sadrži dosta šećera i masti, pa je važno da ga jedete umjereno. Ako želite da uživate u omiljenom ukusu sladoleda na zdraviji način, možete eksperimentisati i napraviti svoj domaći sladoled bez dodatka šećera. Na kraju, uživajte u svom sladoledu i dele sreću sa drugima!

Sladoled: Koliko količinski možemo jesti (veličina porcije)

Koliko sladoleda je dovoljno? Veličina porcije zavisi od mnogih faktora, uključujući i vašu težinu, nivo aktivnosti i ishranu. Preporučena količina sladoleda je oko pola šolje, ali to može varirati u zavisnosti od različitih faktora. Važno je biti umeren u konzumiranju slatkih poslastica, kako biste održali zdrav način ishrane i telesnu formu. Ukoliko jedete sladoled van kuće, obratite pažnju na veličinu porcije koje vam nude u restoranima i kafićima.

Prijavi se da primaš najnovije informacije na ovu temu